|
|
TRADICIJA
Život otoka Krka kroz povijest i danas može se pratiti kroz simboliku broja
sedam. Ilirskim plemenima Japoda i Liburna, te romanskom stanovništvu,
u sedmom se stoljeću pridružuju Hrvati, koji postupno postaju većinskim
stanovništvom na otoku.
Sedam povijesnih otočkih kaštela danas je sedam administrativnih jedinica:
grad Krk i općine: Omišalj, Malinska, Punat, Baška, Vrbnik i Dobrinj.
Sedam je varijacija čakavskog narječja hrvatskog jezika. Sedam je običaja,
plesova i narodnih nošnji.
Pučko glazbalo sopile prastari je duhački instrument, koji je i danas sastavni
dio svih otočkih svečanosti, često vezanih uz crkvene blagdane i svece zaštitnike
pojedinih mjesta. Bogatstvo otočnog folklora svake se godine prezentira na
ljetnom Festivalu krčkoga folklora i Smotri sopaca otoka Krka. Poznati su koledvarski
običaji u karnevalskom razdoblju, Stomorina (uz blagdan Vele Gospe) u Omišlju,
pastirski običaj razgon (prve nedjelje u srpnju) u Vrbniku i brojni drugi.
Tradicijski način života otočana vezan je uz more (ribarstvo, pomorstvo, brodogradnja),
poljoprivredu i stočarstvo, napose ovčarstvo, koji su se, uz ostale djelatnosti
novijeg datuma, zadržali na otoku do danas.
KULTURA
OMIŠALJ
Župna crkva Uznesenja Marijina iz 1213. g., sa zvonikom i loggiom iz XVI. st.
Ostaci ranokršćanske bazilike iz V. st. i rimskog municipija Fulfinuma u zaljevu
Sepen na predjelu Mirine (2 km od Omišlja).
Galerija Lapidarij u Omišlju i Galerija Njivice u Njivicama
MALINSKA
Kapela sv. Nikole, posvećena 2000. g., s galerijskim prostorom
Župna crkva sv. Apolinara u Bogovićima iz 1857. g.
Samostan franjevaca trećoredaca, sa Crkvom sv. Marije Magdalene iz 1480. g.
u Portu (3 km od Malinske). U samostanu je uređena muzejska zbirka s knjižnicom,
etnografska zbirka s autentičnim tošom za prešanje maslina i glagoljski lapidarij.
KRK
Sakralni kompleks Katedrale Uznesenja Marijina iz V. stoljeća, sa crkvama sv.
Margarete i sv. Kvirina, zaštitnika grada, (XI./XII. st.), u kojoj je izložena
sakralna zbirka, te zvonikom iz XVIII. st.
Očuvana urbana gradska cjelina iz rimskog razdoblja unutar gradskih zidina,
koje su današnji izgled dobile od XII. do XV. st.
Trg Kamplin s Frankopanskim kaštelom i Kvadratičnom kulom (XII. st.)
Glavni gradski trg Vela placa sa zgradom gradske vijećnice iz XV. st i renesansnim
zdencem
Kanonička kuća (Ul. Petra Franolića br. 11), u kojoj se nalazi glagoljski Krčki
natpis iz XI. st.
Crkvica sv. Krševana (V. ili VI st.) u blizini naselja Milohnić (12 km sjeverozapadno
od Krka).
Galerije: Decumanus; Fortis; Dagmar; Leut; Krčanka; "Helena", "Noina
arka"
" Biserka-Bodulka",
" Mozaico" Izložba sakralne umjetnosti (Crkva Sv.Kvirina)
PUNAT
Župna crkva sv. Trojice iz 1773. g., s vrijednim baroknim oltarom
Galerija Toš, u kojoj je izložena preša za preradu maslina
Otočić Košljun (6,5 ha) u Puntarskoj dragi šumski je rezervat prirode i spomenik
kulture. U franjevačkom samostanu, sa Crkvom Navještenja Marijina iz 1480.
g., smještena je vrijedna knjižnica, etnografski muzej i stalna izložba sakralne
umjetnosti.
Crkva sv. Dunata iz IX. stoljeća (2 km)
VRBNIK
Župna crkva Uznesenja Marijina iz 1325. g., s renesansnim zvonikom iz XVI.
st, u kojem je smješten Muzej likovnog identiteta grada Vrbnika
Kapela sv. Ivana iz XV. st.
Biblioteka braće Vitezić
BAŠKA
Crkva sv. Ivana, na groblju
Župna crkva sv. Trojice iz XVIII. st. i Zavičajni muzej u neposrednoj blizini
Ranoromanička Crkva sv. Lucije u Jurandvoru (2 km od Baške), sveto mjesto hrvatske
nacionalne povijesti i kulture. U crkvi se nalazi Bašćanska ploča, najznačajniji
spomenik hrvatskoga jezika i književnosti, pisan hrvatskim pismom - glagoljicom
(oko 1100. g.). Uz crkvu je uređen i izložbeni prostor.
Galerije: Fran; Etro
DOBRINJ
Župna crkva sv. Stjepana, koja se kao glavna crkva Dobrinjskog kaptola spominje
1100. godine
Crkva - galerija sv. Antuna (XIV. st) i zvonik (XVIII. st.). U neposrednoj
blizini nalazi se Zbirka sakralne umjetnosti i Galerija Infeld.
Etnografska zbirka Dobrinjštine i otoka Krka, i zbirka okamina otoka Krka.
Ranoromanička crkvica, zadužbina slavnog Dragoslava iz 1100. g. u naselju Sveti
Vid (1 km istočno od Dobrinja).
ŠILO
Šilo
je najveće naselje i s najdužom turističkom tradicijom u općini
Dobrinj. Slikovito je smješteno u vrlo zaštićenoj uvali-zaljevu
Stipanja, prirodno zatvoreno “Puntom Šila”, u neposrednoj blizini
Crikvenice i njezine rivijere, od koje ga dijeli samo nekoliko
milja mora Vinodolskog kanala, a od Krčkog mosta udaljeno je
svega 20-ak km.
Najveće turističko bogatstvo Šila jesu njegove brojne lijepe,
sunčane i prirodno uščuvane šljunčane plaže (uvalice), te posebice
poznata pješčana plaža, sa čistim modrim i uvijek ugodnim za
kupanje morem, idealna za malu djecu.
U neposrednoj blizini Šila nalazi se potopljeni brod “Peltastis”
čime ovo mjesto postaje jedno od najinteresantnijih ronilačkih
odredišta u Hrvatskoj.
ZEMLJOPIS
Otok Krk nalazi se u Kvarnerskom zaljevu. Najveći je otok na Jadranu, površine
409,9 km2.
Najviši vrh: Obzova (569 m). Oko otoka se nalazi dvadesetak otočića, hridi
i grebena: Prvić, Galun, Zec, Plavnik, Kormati, Košljun, Sv. Marko i dr. U
68 naselja na otoku živi 16.402 stanovnika.
Reljef je krški, sa zanimljivim krškim oblicima: špiljama
i pećinama (Biserujka kod Dobrinja), dolcima i škrapama. Središnjim
dijelom Krka pružaju se plodna polja: Omišaljsko, Dobrinjsko, Vrbničko
i Bašćansko.
Obala je dobro razvedena, s mnogim zaljevima, uvalama
i prirodnim šljunčanim plažama. Najveći zaljevi su Soline (ljekovito
blato) i Puntarska draga.
Klima: Ugodna i blaga mediteranska klima. Prosječna
ljetna temperatura zraka 22,8 °C, mora 23 - 25 °C. Glavni vjetrovi:
bura, jugo i maestral. Prema broju sunčanih sati u godini (2.500),
Krk se ubraja u najsunčanije dijelove Europe.
Vode: Na otoku se nalaze dva jezera: Jezero i Ponikva,
i tri rijeke: Veli ili Dobrinjski potok, Vretenica i Vela Rika.
Vegetacija: U središnjem i zapadnom dijelu otoka prevladavaju
šume, te uzgojene kulture mediteranskog voća i povrća, vinograda i
maslinika. Sjeverni i južni Krk čine kamenjari i pašnjaci.
Rezervati šumske vegetacije: šume hrasta crnike (Quercus
ilex) na Glavotoku i na otočiću Košljunu.
Ornitološki rezervati: otok Prvić i sjeveroistočni
strmi dio obale otoka Krka, na kojima obitavaju bjeloglavi supovi (Gyps
fulvus Habl.). Posebnost krčkoga krajolika čine terasasti suhozidi
(gromače) i pastirski mrgari, sačuvani na krševitim zaravnima iznad
Bašćanske udoline.
Briga o očuvanju i zaštiti okoliša vodi se neprekidno i sustavno. Potvrda su
i dvije plave zastave: u marini Punat, Veloj plaži u Baški, AC Ježevac, plaža
Lukobran, FKK Politin i plaža Koralj.
|
|
